Hrvatski diplomatski iskorak u svijetu

Na godišnjoj konferenciji veleposlanika, generalnih konzula, konzula i vojnih izaslanika Republike Hrvatske, održanoj od 25. do 27. kolovoza u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, istaknuti su ključni izazovi suvremene diplomacije i pozicioniranje Hrvatske u složenom globalnom okruženju. Uime Vlade Republike Hrvatske prisutnima se obratio premijer Andrej Plenković, naglasivši utemeljenje vanjske politike na multilateralizmu i međunarodnom pravu, kao i napore u promoviranju demografske obnove, obrazovanja, zelene tranzicije i digitalne transformacije. Hrvatska, kao članica EU i NATO-a te uskoro i OECD-a, jača svoju ulogu u Europi kroz energetsku sigurnost, obrambenu sposobnost i mediteransku dimenziju. Predsjednik Sabora Gordan Jandroković naglasio je sposobnost prilagodbe globalnim izazovima, unatoč slabljenju multilateralizma.

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman označio je konferenciju kao važan smjerokaz za diplomatske predstavnike, potičući njihovu ulogu u jačanju međunarodnog ugleda Hrvatske. U svom izlaganju posebno je istaknuo kako hrvatska diplomacija gradi mostove, širi suradnju i aktivno doprinosi globalnoj stabilnosti i miru. Konferenciji su prisustvovali i visoki međunarodni gosti: njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul govorio je o važnosti partnerstva unutar EU i NATO-a, bivši irski premijer Bertie Ahern podijelio iskustva iz mirovnih procesa, a ministrica vanjskih poslova Palestine Varsen Aghabekian dotaknula se humanitarne situacije u Gazi i izazova izgradnje političkih rješenja.

Sudionici godišnje konferencije veleposlanika, generalnih konzula, konzula i vojnih izaslanika Republike Hrvatske održane od 25. do 27. kolovoza u NSK u Zagrebu / Izvor MVEP

Uz vanjskopolitički okvir, ministrica kulture i medija RH Nina Obuljen Koržinek sudjelovala je na panelu posvećenom ulozi kulture, turizma i sporta u diplomaciji, a koji je moderirala posebna savjetnica ministra vanjskih i europskih poslova Vanda Babić Galić. Ministrica je naglasila da i u izazovnim vremenima, obilježenima ratovima, populizmom i nedemokratskim tendencijama, kultura može biti izvor konstruktivnih promjena. Ministrica je istaknula potrebu strateškog pristupa kulturnoj diplomaciji te veća financijska ulaganja u to područje. Posebno je spomenula uspješan program Filming in Croatia, kao najisplativiji poticaj za snimanja stranih produkcija u Hrvatskoj, te važnost razvoja kulturnih i kreativnih industrija, uključujući i sektor videoigara.

Ministrica se osvrnula i na nacionalne projekte poput Konvencije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s SAD-om, koja je potaknula gospodarsku razmjenu i kulturološki rast u kreativnim sektorima. Naglasila je važnost međunarodne suradnje kroz umjetničke rezidencije, hrvatski nastup na Venecijanskom bijenalu te razmjenu sadržaja i kontakata sa stranim izdavačima, uključujući i bazu prijevoda hrvatske književnosti. Istaknula je i da je Hrvatska prva zemlja unutar EU koja je aktivirala mrežu fact checkera u nacionalnom projektu protiv dezinformacija, kao i javno dostupna baza vlasništva medija u svrhu transparentnosti i jednakih uvjeta za djelovanje u medijskom prostoru.

     Ministarstvo kulture i medija nastavilo je podršku obnovi kulturne baštine, uključujući obnovu više od 400 zgrada nakon Domovinskog rata i potresa, te će dijeliti stručne metodologije s međunarodnim organizacijama poput UNESCO-a i ICCROM-a. Ministrica je na kraju podsjetila na projekte poput We move music Croatia, digitalni repozitorij ekultura te rad Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju, koji promiču hrvatsku kulturu u svijetu.